AMBIDEKSTER KLUB Savjetodavni i edukativni centar za djecu, mlade i obitelj

Hrvatska je jedna od pet zemalja Europske Unije s najvišom stopom nezaposlenosti mladih. Ispred Hrvatske po stopi nezaposlenosti mladih u Europskoj Uniji su Grčka, Španjolska i Italija. Prema studiji „Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019.“ zaklade Friedrich Ebert Stifung (FES) i Instituta za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ) u Hrvatskoj ima sveukupno 41 posto zaposlenih mladih u dobi od 15–29 godina dok naprimjer u Austriji je zaposleno dvije trećine mladih a u Nizozemskoj ja zaposleno skoro tri četvrtine. Prema dr. Kristijanu Kotarskom, koji predaje Teoriju ekonomske politike na Sveučilištu u Zagrebu, pad stope nezaposlenosti mladih ljudi od 15 do 29 godina prvenstveno je rezultat masovne emigracije nakon članstva u EU. U sklopu predizborne kampanje, gospodin Karlo Ressler iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), hrvatski kandidat na europskim izborima, izjavio je da otkad je Hrvatska postala članica EU-a nezaposlenost je niža za 50%, te da je a u zadnjih tri godine otvoreno 96.000 novih radnih mjesta. EUFACTCHECK ukazuje na to kako bi zapravo razlog niže stope nezaposlenosti mladih, više nego da je zasluga trenutačne vlade, mogao biti oporavak od ekonomske krize na razini cijele EU, kao i procjene koliko je Hrvata iselilo u posljednjih šest godina. Također, važno je uzeti u obzir da broj otvorenih radnih mjesta nije toliko optimističan ako se sagleda u odnosu na broj zatvorenih radnih mjesta. Stoga, nije začuđujuće da je gore već navedena studija „Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019“ utvrdila da je nezaposlenost najveći strah i briga mladih. Ista studija potvrđuje da su među mladima najranjivija skupina tzv. NEET (mladi izvan obrazovnog sustava i tržišta rada). Njih u Hrvatskoj u dobi od 20–24 godine je točno petina.

Mladi u Hrvatskoj su nezadovoljni kvalitetom života, nezaposleni su, potplaćeni su, te su jednostavno zabrinuti za svoju budućnost, prema Istraživačkom izvještaju „Mladi na tržištu rada“ kojeg je provela udruga Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područnim uredom Krapina, i Mrežom udruga Zagor, te financijski podržanog od Ministarstva socijalne politike i mladih. Također, prema izvješću iz ožujka 2018., „Iskustvo migracije i planirani odlasci mladih iz Hrvatske”, od Regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu, dr. sc. Dunja Potočnik i dr. sc. Mirjana Adamović, dvije trećine mladih razmišlja o preseljenju u inozemstvo ili na dulje vrijeme ili zauvijek.

Zapošljavanje mladih Roma u Hrvatskoj

Međunarodna organizacija rada (ILO) je objavila u 2016. godini „Vodič za promociju mogućnosti za rad mladih Roma u srednjoj i istočnoj Europi.“ Cilj ovog vodiča je bio povisiti znanje o temi položaja Roma na tržištu rada i diskriminacije te nedovoljnog pristupa potrebnim uslugama i resursima. Antonio Graziosi, direktor u Međunarodnoj organizaciji rada, zadužen za područje središnje i istočne Europe, izjavio je da su mladi Romi izloženi problemima kao što su niži stupanj razvoja vještina, dječji rad, ispadanje iz obrazovnog sustava, poteškoće kako u pristupu tako i u ostanku na tržištu rada, te niske plaće. Prema portalu Romi.hr neke procjene ukazuju na to da samo 231 osoba romske nacionalnosti je dobilo posao na otvorenom tržištu, znači ne uključujući poticajne mjere, iako brojevi pokazuju da je krajem 2014. godine na Zavodu za zapošljavanje bilo više od 4500 osoba romske nacionalnosti.

„Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću - Izvješće o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma za 2019“ ukazuje na sljedeće. Udio mladih Roma koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (16–24 godine): 63 % (žene: 72 %, muškarci: 55 %). Udio Roma u plaćenom radu (20–64 godine): 43 % (žene: 29 %, muškarci: 56 %). Romkinje koje nisu zaposlene ili ne traže posao zbog skrbi o djeci/starijima/bolesnim rođacima (16–64 godine): 40 %. Prema Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, osobito ranjiva je pozicija Romkinja pošto je prosječna dob kada Romkinje imaju prvo dijete je od 15-18 godina te stoga je njihovo obrazovanje jos niže od obrazovanja muškaraca, što je često posljedica diskriminacije Romkinja ne samo od šireg društva već i od strane same romske zajednice.

Polovica svih nezaposlenih Roma u Hrvatskoj su nezaposleni Romi u dobi do 35 godina, pošto već s 15 navršenih godina ulaze u evidenciju Zavoda, prema portalu Romi.hr. Ovoj velikoj nezaposlenosti pridonosi niska obrazovna struktura Roma, nepostojanje infrastrukture u naseljima gdje žive, te neulazak mladih Roma u sustav i velika društvena marginalizacija. Mladi Romi tako ne uspiju nikako steći kvalifikacije i vještine koje bi ih učinile zapošljivima. Također, socijalne službe i lokalne zajednice nisu dovoljno uključene u stvaranje mehanizma socijalne podrške mladima. Ustavno obrazovanje odraslih je nešto što bi moglo popraviti ovu nisku obrazovnu strukturu. Međutim, prema portalu Romi.hr, to je nešto što se ne rješava već se očekuje od Roma da sami plate naknadno srednjoškolsko obrazovanje što si oni ne mogu priuštiti, te tako onda ostaju trajno nezaposleni. Ovo nas dovodi to pitanja koliko mi kao društvo ulažemo u obrazovanje općenito te isto tako i u obrazovanje Romskih skupina.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi razne mjere i aktivnosti kojima potiče mlade Rome na ostanak ili povratak u obrazovanje, a isto tako i na stjecanje vještina koje će im dati konkurentnost na tržištu rada.

Uloga Ambidekster kluba u zapošljivosti i zapošljavanju mladih

Ambidekster Klub provodi dva programa/projekta koja dotiču ove teme, te organizira Klub za zapošljavanje mladih koji djeluje na adresi Avenija Dubrava 238, Zagreb. „Korak dalje – projekt/program za zapošljavanje i edukaciju mladih u riziku od socijalne isključenosti“ provodi se od 2014. godine uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Grada Zagreba. Preko ovog programa se godišnje zaposli ili nastavi školovanje od 15-do 20 mladih NEET-ovaca. Drugi projekt Ambidekster kluba je „Društveno uključena romska zajednica na području zagrebačke Peščenice“ s kojim se mladima i njihovim obiteljima pruža sveobuhvatna, stručna, integrirana psihosocijalna podrška u njihovom domu i naselju, u partnerstvu s Centrima za socijalnu skrb i odgojno-obrazovnim ustanovama. Jedan od njegovih ciljeva je podići razinu kvalitete života unutar romskih obitelji s posebnim naglaskom na prava i dobrobit djece i mladih.