“KLIKNI ZA SIGURNOST” - ONLINE SAVJETOVALIŠTE AMBIDEKSTER KLUBA
Objavljeno: 01.05.2017.
On-line savjetovalište djeluje u sklopu nacionalne kampanje „Ne govoru mržnje na internetu“ (više na www.dislajkammržnju.hr) koju provodi Ministarstvo socijalne politike i mladih.
On-line savjetovalište „Klikni za sigurnost“ namjenjeno je djeci, mladima, roditeljima i svima vama koji se želite informirati i savjetovati, saznati stručne i provjerene informacije vezane uz nasilje preko interneta ili druge oblike nasilja. Stručne, educirane osobe pomoći će vam u situacijama kada ste u dilemi, niste sigurni kako postupiti i kome se nadalje obratiti.
Svoje pitanje možete postaviti u bilo koje doba dana i očekivati odgovor u kratkom roku (ne duže od 24 sata). Obratite nam se, ovdje smo radi vas!
e- mail kontakt: spirit@ambidekster.hr
telefon: 01 2852 17001 2852 170
mob: 099 457 54 44
KAKO ZNATI DA SI ŽRTVA NASILJA MEĐU DJECOM (engleski bullying)?
• Postaješ žrtva nasilja među djecom kada si više puta kroz duže vrijeme izložen lošim postupcima jednog djeteta ili više njih i kada su oni jači od tebe i ti se ne možeš braniti.
ŠTO JE SVE NASILJE?
• Kada te netko udara, gura, ozljeđuje predmetima...to je FIZIČKO NASILJE.
• Kada te netko vrijeđa, prijeti ti, zastrašuje te...to je PSIHIČKO NASILJE.
• Kada te netko prisiljavanje na spolne radnje, dobacuje ti neprimjerene komentare, dodiruje te na način koji ti nije ugodan...to je SPOLNO NASILJE.
• Kada ti netko oduzima tvoje stvari ili traži od tebe novac, to je EKONOMSKO NASILJE.
KAKO ĆEŠ ZNATI DA SI ŽRTVA NASILJA NA INTERNETU (engleski CYBERBULLYING)?
• Važno je da znaš da je nasilje na internetu jedno od vrsta psihičkog nasilja
• Kada se netko namjerno i više puta ponaša s namjerom da povrijedi tebe ili drugu osobu korištenjem računala, mobilnih telefona i drugih elektroničkih uređaja to je NASILJE PREKO INTERNETA
• Žrtva si nasilja preko interneta kada ti netko korištenjem računala, mobilnog telefona ili drugih elektroničkih uređaja:
o šalje uznemirujuće ili prijeteće poruke,
o objavljuje komentare na internetskoj stranici ili na stranici društvenih mreža (na Facebooku, Twitteru, MySpaceu, itd.) zbog kojih se osjećaš poniženo,
o prijeti da će te napasti ili kada te na bilo koji način zastrašuje,
o ukrade ili promijeni lozinku ili nadimak za e-mail ili profil na društvenoj mreži,
o objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici bez tvog dopuštenja,
o šalje uznemirujuće slike putem e-maila, MMS poruka na mobitelu ili instant messengera,
o postavlja ankete o tebi.
o šalje viruse,
o šalje pornografiju i neželjenu poštu ili poruke,
o lažno se predstavlja kao drugo dijete,
o stavlja oglase provokativnog sadržaja u tvoje ime...
Važno je reagirati na nasilje i zatražiti pomoć od odraslih i stručnih osoba jer nasilje ima ozbiljne posljedice!
Posljedice mogu biti ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama jer...
...je publika nasilja preko interneta često je mnogo šira od one na školskom igralištu ili u razredu – više osoba može vidjeti nasilje.
...kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi, a to znači da žrtva može svaki put ponovno pročitati što je nasilnik o njoj napisao.
...pisana riječ djeluje konkretnije i stvarnije od izgovorene.
...je vrlo mala mogućnost za izbjegavanje nasilnog ponašanja zbog široke dostupnosti interneta može se dogoditi bilo kada i bilo gdje.
...se počinitelji nasilja na internetu osjećaju da nekažnjeno mogu raditi što god žele zbog anonimnosti.
...je teže saznati tko je počinitelj nasilja.
Kako zaštititi sebe i druge od nasilja na internetu?
• Svoje osobne podatke (ime, prezime, adresu) nemoj govoriti nepoznatim osobama na internetu.
• Svoju lozinku nemoj govoriti nikome (čak ni prijateljima!) osim svojim roditeljima.
• Ako ti netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, nemoj odgovoriti. Pokaži je odrasloj osobi kojoj vjeruješ.
• E-mailove ili poruke koje ti pošalje netko koga ne poznaješ nemoj otvarati.
• Kada si ljut/a ne šalji poruke jer one mogu povrijediti druge. Prije nego što klikneš ’’Pošalji’’ zapitaj se kako bi se ti osjećao da primiš poruku uvredljivog sadržaja.
• Pomozi prijateljima za koje znaš da su žrtve ili počinitelji nasilja tako da ih potakneš da potraže pomoć.
• Na internetu poštuj pravila ponašanja kao u svakodnevnom životu.
Kako se zaštititi od nasilja putem društvenih mreža (primjerice Facebooka)?
• Postavke privatnosti prilagodi tako da sam/a odabereš tko tko može gledati tvoj profil i tko te može kontaktirati.
• Osobne informacije zadrži za sebe i nemoj ih navoditi u profilu.
• Ako se netko ponaša nasilno prema tebi ili nekom od tvojih prijatelja, ukloni tu osobu s liste prijatelja, blokiraj tu osobu i prijavi je administratoru društvene mreže.
• Ako se nasilje dogodi, sačuvaj sve uvredljive i nasilne poruke, slike ili druge materijale jer mogu poslužiti kao dokaz.
• U situacijama kada nisi siguran/na radi li se o nasilju potraži pomoć od odraslih osoba kojima vjeruješ ili nam se obrati za pomoć putem on-line savjetovališta „Klikni za nenasilje“.
Kako postupiti ako doživiš nasilje:
• Ne odgovaraj na nasilne, prijeteće ili na bilo kakve sumnjive poruke.
• Ne briši poruke ili slike, jer mogu poslužiti kao dokaz.
• Pokušaj otkriti identitet nasilnika kako bi se mogle poduzeti mjere za sprječavanje nasilja.
• Reci roditeljima ili odrasloj osobi od povjerenja (ona potom može kontaktirati internet providera, školu, ako je identitet nasilnika poznat može pokušati kontaktirati njegove roditelje te kontaktirati policiju ako poruke preko interneta sadrže prijetnje nasiljem, uhođenje, napastovanje, dječju pornografiju i sl.).
• Obrati nam se putem našeg on-line savjetovališta gdje možeš saznati točne informacije o svemu što te zanima vezano uz nasilje
Financijska podrška Ministarstva socijalne politike i mladih
OBJAVA 26.06.2017.
Klikni za sigurnost - Marta Radić
Projektom "Klikni za sigurnost", odnosno planiranim i provedenim aktivnostima i intervencijama nastojalo se doprinijeti smanjenju različitih pojavnih oblika nasilja među djecom i mladima. Aktivnosti su se provodile u dvije lokalne zajednice – u Zagrebu i Karlovcu - te kroz umrežavanje savjetovališnih resursa i dionika u tim lokalnim zajednicama.