Tko je sve u sustavu podrške žrtvama obiteljskog nasilja?
Objavljeno: 26.09.2022.
Nasilje predstavlja izazov u zaštiti ljudskih prava (pravo na život, sigurnost, dostojanstvo, ali i tjelesni i emocionalni integritet). Međutim, ostavlja i duboke zdravstvene, socijalne i druge posljedice na žrtvu nasilja kao i na funkcioniranje cijele obitelji, zajednice i društva. Stoga je nužno omogućiti sustav podrške, a mi ćemo u nastavku istaknuti nekoliko važnih institucija i organizacija te podijeliti s vama isječak iz intervjua s našim korisnicama koje su preživjele nasilje čiji glas smatramo da je važno čuti i poslušati (u daljnjem tekstu će biti naglašene u kurzivu).
1. Policija
Oni su dužni doći na poziv, prikupiti podatke o nasilju, ali i privesti počinitelja i zadržati počinitelja ako za to postoje zakonske pretpostavke.
“Policija nekad dobro reagira, a nekad ne. Dobro je kad ga odmah uhite i odvedu pred sud te kad sutkinja pita ženu žrtvu. Treba odmah reagirati i odvesti ih ili na Oranice na triježnjenje ili u pritvor pa na sud. Nije dobro kad ga odmah puste, treba ih privesti i kažnjavati. Da se opamete i ne ponavljaju to. Treba ga odmah kazniti i dati ženama sigurnost da ne budu u strahu vani. Kad ga se pusti iz policije može se ponoviti još gore. I ne valja kada se zabrana prilaska ne provodi. Jednom je otac moje djece dobio zabranu prilaska, a onda je pijan vikao i prijetio pred ulazom u kuću, a policija je rekla da ga ne može odvesti jer na zabrani prilaska nije pisalo na koliko metara nam ne smije prići. Kakva je to onda zabrana prilaska?”
“S policijom sam uvijek imala dobra iskustva, pomogli su mi jer su stali iza mene i jasno dali do znanja suprugu da njegovo ponašanje nije dobro i da treba prestati. Uvijek kada je policija bila kod mene sve je bilo drugačije, suprug se ponašao kako treba i ja sam se osjećala sigurnijom.”
“Jednom prilikom kad sam policiji prijavila nasilje, odveden je u postaju na triježnjenje međutim nije ni za što pokrenuta istraga niti bilo kakav postupak.”
2.Centar za socijalnu skrb
Oni su dužni prijaviti nasilje policiji, upoznati žrtve s njihovim pravima i pomoći im u ostvarivanju tih prava. U neodgodivim slučajevima, kao što je neposredna opasnost za život i zdravlje, donijet će se usmeno rješenje radi trenutne zaštite sigurnosti te narediti izvršenje rješenja bez odgode.
“Prema meni su u socijalnoj bili dobri. Zvali su me na razgovor i ponudili mi sigurnu kuću. Nisam htjela jer sam znala da mogu to dalje sama riješiti samo da dobije zabranu prilaska na neko vrijeme da zna da se ne može tako (nasilno) ponašati.”
“Sa svojom socijalnom radnicom imam jako dobro iskustvo, ona je predobra prema mojoj djeci, jako se brine da su oni dobro i sigurno. Isto tako se jako brine za mene. Trenutno dolazi u posjetu svaki tjedan i provjerava da li sam ja dobro i da li su moja djeca dobro. Puno mi znači da me uvijek pita kako sam, da me sluša, da si da vremena da popriča sa mnom o mom zdravlju i o tome kako mi je trenutno sa suprugom, uvijek pita kako se sada slažemo, da li je možda opet počeo piti. Jako sam zahvalna socijalnoj radnici što je našla pomoć suprugu, što ga je stavila da se liječi, od kad je počeo i završio program on uopće više ne pije i naš odnos je normalan i puno bolji nego prije. Socijalna radnica vidi da sam dobra prema djeci i da se brinem za njih, ovo mi puno znači.”
“Sa socijalnim radnicama imam samo pozitivna iskustva, isti dan kad sam nasilje prijavila isti dan su mi rekli da se spakiram i budem na određenom mjestu u određeno vrijeme te su me zajedno s djecom prema tom dogovoru odveli u sigurnu kuću. Također, pomažu mi oko administrativnih postupaka koji su mi nužni za potrebe razvoda, ostvarivanja prava na alimentaciju i sl.”
3. Bolnica
Oni su dužni prijaviti nasilje policiji sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji (https://www.zakon.hr/z/81/Zakon-o-za%C5%A1titi-od-nasilja-u-obitelji ) te obaviti temeljit pregled da bi se utvrdilo jesu li i kakve ozljede nanesene.
“Policija je mene odmah pitala i ponudila liječnika. Meni su ponudili kad sam imala ogrebotine, ali tada nisam htjela liječniku. Međutim, kad sam bila trudna išla sam u bolnicu na hitni pregled jer me bilo strah za bebu kad me napao. Liječnici nisu baš pokazali razumijevanje. Bezobrazno su razgovarali kad su vidjeli da sam Romkinja i da nemam knjižicu i zdravstveno osiguranje.”
“Jako dobra iskustva, moj doktor je meni super jer me uvijek pita s puno brige kako sam iako nisam dobro me pita pa što se dogodilo da mi nije dobro, priča sa mnom na jako brižan način i ja vidim da je jako zainteresiran za mene i moje zdravlje. Medicinska sestra je isto jako draga prema meni, uvijek me pozdravlja i pomaže mi objasniti što god mi treba ili što god doktor preporuča da trebam napraviti.”
4. Državno odvjetništvo
Oni su dužni po uputi policije ili prijavi pokrenuti kazneni postupak ili ga odbaciti. Ako odbace kaznenu prijavu, dužni su o tome obavijestiti osobu koja je prijavila nasilje.
5. Sud
Oni vode kazneni ili prekršajni postupak, a na žrtvin zahtjev moraju obavijestiti o njenim pravima, ishodu postupaka i dati presliku pravomoćnog rješenja.
“Dobro je kad suci pokažu da žele zaštiti žrtve i kad pitaju žene žrtve za mišljenje. Imala sam jednu sutkinju koja me pitala misli li da otac moje djece kada me prvi put napao treba u zatvor ili je dovoljna zabrana prilaska. Rekla sam da mislim da je zabrana prilaska dovoljna i ona ju je izrekla. To mi je puno značilo jer je on shvatio da se ne može tako (nasilno) ponašati i odmah sam mogla zaštiti djecu, a on je vidio da tako neće moći.”
“Imala sam dobra iskustva sa sucem, najviše mi se sviđalo da me je uvijek pitao puno pitanja i nije puno pričao već je uglavnom šutio i samo jako puno slušao. Bio je ljubazan prema meni i razumio moju situaciju.”
6. Nevladine organizacije
Ovisno o vrsti organizacije i njenom djelokrugu rada moguće je dobiti razne oblike pomoći i podrške: psihološku, pravnu, smještaj, medicinsku, pratnju i podršku na sudu.
“Puno mi pomaže. Sad imam i pravnu pomoć.”
“Dobila sam pomoć od udruge koja pomaže meni i mojoj djeci. Imam samo jako dobra iskustva s njima. Uvijek su pomogli meni i djeci. Najviše mi znači da mogu pričati s njima kada trebam i da me uvijek slušaju. Kada mi nije lako, važno mi je moći popričati o svemu što mi je teško. Od drugih organizacija ili osoba nisam htjela tražiti pomoć jer sam ja svoj šef i mogu se pobrinuti za sebe, ne želim ovisiti o drugim osobama.”
Mrežna stranica koja objedinjuje važne informacije te kontakte savjetovališta i organizacija koje pomažu žrtvama obiteljskog nasilja nalazi se na adresi: http://www.sigurnomjesto.hr/ .
Postoji adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji u Hrvatskoj:
https://mrosp.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Socijalna%20politika/Adresari/ADRESAR%20USTANOVA,%20ORGANIZACIJA%20I%20OSTALIH%20INSTITUCIJA%20KOJE%20PRUZAJU%20POMOC,%20PODRSKU%20I%20ZASTITU%20ZRTVAMA%20NASILJA%20U%20OBITELJI.pdf
Projektne aktivnosti provode se u okviru projekta “Savjetovalište - “Klikni za sigurnost” u sklopu kojeg nudimo besplatno savjetovanje za žrtve obiteljskog nasilja uz financijsku potporu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Sadržaj dokumenta u isključivoj je odgovornosti udruge i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
__________________________________________________________________________________
Korištena literatura za izradu ovog članka:
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 70/17, 126/19, 84/21. Preuzeto 20. 09. 2022. s adrese: https://www.zakon.hr/z/81/Zakon-o-za%C5%A1titi-od-nasilja-u-obitelji .