AMBIDEKSTER KLUB Savjetodavni i edukativni centar za djecu, mlade i obitelj

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama je dan koji se svake godine 22. rujna obilježava u Hrvatskoj u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom općinskom sudu 22. rujna 1999. godine tijekom jedne brakorazvodne parnice.

Budući da je osnovni cilj Nacionalnog dana senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke kako se nasilje ni u kakvom obliku NE tolerira, odlučili smo s vama podijeliti isječke iz intervjua s našim korisnicama koje su preživjele nasilje čiji glas smatramo da je važno čuti i poslušati (u daljnjem tekstu će biti naglašeno u kurzivu). Isto tako želimo ponuditi savjete i informacije o prepoznavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Stoga ćemo sljedeća četiri članka posvetiti upravo tome te na kraju podijeliti jednu osobnu priču u cijelosti.

Nasilje ima različita lica - prepoznajemo ih!

Prema podacima iz Europskog parlamenta, procjenjuje se kako bilo koji oblik nasilja pogađa svaku TREĆU ženu, svaka DRUGA žena doživjela je spolno uznemiravanje, a svaka DVADESETA žena silovana. U porastu je i nasilje na internetu, posebno usmjereno na žene u javnom prostoru poput novinarki i političarki, a svaka DRUGA mlada žena je doživjela rodno uvjetovano nasilje na internetu. Osim interneta, žene doživljavaju i nasilje na radnom mjestu stoga oko TREĆINE žena u EU su se suočile sa spolnim uznemiravanjem na radnom mjestu (Europska komisija, 2022).
“ Dugo vremena nisam prijavila nasilje jer sam se bojala da će mi socijalna radnica uzeti djecu, bojala sam se da će misliti da se ne brinem za svoju djecu. Nisam znala da ću dobiti pomoć od socijalne radnice i od sustava.”
Kako bi povećali prepoznatljivost nasilja, donosimo kratke opise svih oblika nasilja nad ženama:

- tjelesno nasilje (npr. guranje, udaranje, šamaranje) = bilo koji namjeran tjelesni napad ili tjelesni kontakt kojim se drugu osobu fizički ugrožava, izlaže tjelesnoj boli, ozljeđuje ili smrti, a koji se mogao izbjeći

“Učestalo zlostavljanje od strane supruga, a jednom prilikom i njegove pomajke, također suprug je fizički zlostavljao i mlt. djecu (jednom prilikom je gušio jedno od djece, a prema ostalima je ponekad bio iznimno nasilan). Jednom je prilikom fizički napao i mog oca… Jednom sam u bijegu od njega skočila kroz prozor s najmlađim djetetom i tom se prilikom ozlijedila, ali u tome nisam bila važna ja nego to što sam bježala samo s jednim djetetom u naručju, a dvije starije djevojčice su trčale za nama kako ih otac ne bi uhvatio.”

“Većinu vremena sam boravila u njegovoj kući. U početku mi suprug nije htio pokazati kako upaliti radijatore niti mi je rekao čemu oni služe (iz Francuske sam došla u Hrvatsku). Kasnije je prema meni krenuo biti agresivan svaki put kad bih uključila radijator. Udario me je jednom prilikom kad sam otišla kod suprugove sestre…”

- emocionalno nasilje (npr. zabrane, prijetnje, uvrede) = negativan odnos u kojem se verbalno i/ili neverbalno nanosi određen oblik psihičke boli

“Često sam doživljavala uvrede, psovke, prijetnje, jednom je bio verbalni napad u autu poslije kog je uslijedlio i izbacivanje iz auta nasred autoceste. U više navrata sam bila izbačena u dvorište (“van iz moje kuće… (psovke)”).”

“Prijetio mi je ako se vratim u Francusku da više nikada neću vidjeti dijete. Čak me je vrijeđao i na rasnoj osnovi.”

- seksualno nasilje (npr. prisile za sudjelovanje u seksualnim aktivnostima, silovanje, prisile na gledanje pornografskih sadržaja) = svako prisiljavanje, iskorištavanje ili nagovaranje na rodoskvrnuće, intimni tjelesni kontakt i bilo kakvu seksualnu aktivnost koju svojom voljom osoba ne želi ili o njoj iz bilo kakvih razloga ne može odlučivati
- - seksualno uznemiravanje/napastovanje (npr. buljenje, neželjene seksualne primjedbe i verbalni prijedlozi, neprikladna pažnja) = neželjena spolna ponašanja koja nužno ne uključuju fizički dodir, a osobu dovode u neugodan i ponižavajući položaj te izazivaju osjećaj srama
- - seksualno zlostavljanje (npr. prisiljavanje na masturbacije ili gledanje masturbacije, prisilni i neželjeni dodiri tijela, seksualne aktivnosti, manipuliranje lažima) = neželjena spolna ponašanja iznuđena primjenom sile i/ili prijetnji, a koja uključuju fizički dodir s nasilnikom
- - silovanje = neželjena seksualna aktivnost koja je iznuđena primjenom sile i/ili prijetnja, a uključuje fizički dodir s nasilnikom te možemo razlikovati silovanje u braku i obitelji, silovanje u vezama/na spoju (eng. date rape), silovanje od nepoznate osobe, grupno silovanje i silovanje u oružanim sukobima i ratu
- - incest = sudjelovanje u seksualnoj aktivnosti ili brak s bliskim članom u obitelji

“Suprug me je prisiljavao na spolne odnose koje nisam htjela, naročito za vrijeme trudnoće. Iako sam ga molila da me pusti, uvijek me je prisilio. Također, govorio mi je da moram spavati s njim kako bi zaradila novac.”

- ekonomsko nasilje (npr. oduzimanje materijalnih sredstava za život i osnovne potrebe, uzimanje ženinog vlasništva, zabrana da se zaposli ili zajedničke ušteđevine ili u slučaju razvoda neplaćanje alimentacije) = uzimanje financijskih prihoda te općenito onemogućavanje osobi da koristi financije
“Ekonomsko nasilje je bilo prisutno u jednom navratu kad me je optužio da sam potrošila neke novce za koje nisam ni znala da postoje jer nije nikakvih novaca niti bilo… Branio mi je da radim, inzistirao je da odustanem od posla tj. da dam otkaz s riječima: “cijelu plaću potrošiš na prijevoz i gubiš vrijeme, a ovako ćeš barem biti s djecom”.”
“Budući da sam bila u potpunosti ovisna o njemu, ponekad mi je ostavio 2-3 kune “da imam nešto i da mi je to dovoljno”.”

Što biste poručili državnim tijelima? Kakvu podršku trebaju osobe koje prožive nasilje?
„Da nasilnike treba odmah odvesti da vide da se ne mogu nasilno ponašati. Treba ga kazniti i dati ženama sigurnost da ne budu u strahu vani. Kad ga se odmah pusti iz policije može se ponoviti još gore.“
“Ne znam, stvarno imam pomoć. Ono što bih voljela je da postupak ide brže, ali znam da ne može i da moram biti strpljiva.”

Želite li nešto poručiti drugim ženama koje su doživjele nasilje ili ga trenutno trpe?
“ Treba pomoći ženama i djeci žrtvama i nasilnicima pokazati da se ne mogu tako ponašati, da se opamete.”
“Da ne šute, da nitko ne šuti, da kažu svu svoju patnju, socijalna radnica će im pomoći, nisu same. Najbolje je sve reći, sve što se događa treba reći socijalnoj radnici. Kada je socijalna radnica stajala iza mene onda sam sve rekla jer sam onda prevladala strah jer je netko stajao iza mene pa se nisam bojala niti bila sama.”
“Nitko ne treba tako nešto trpjeti i nisu one krive. Koja god to trpi, ne mora to trpjeti. To stvarno ne treba trpjeti. Tko god ima snage, neka krene, nek se bori za sebe i svoju djecu.”
“Neka ne budu naivne niti u strahu jer nije normalno živjeti sa zlostavljačima te da se ne boje toga što će “biti sutra” jer će se tako vratiti zlostavljaču iz straha od ugroženosti vlastite egzistencije i neka se ne krive i ne pomišljaju na to da je u njima problem i da nisu odgovorne za ponašanja zlostavljanja.”

Stoga ukoliko doživljavate bilo kakvu vrstu nasilja, ne čekajte jer imate pravo na život bez straha i nasilja! http://www.sigurnomjesto.hr/sos/ nudi popis sa svim institucijama i organizacijama koje vam mogu pomoći, a taj popis vrijedi za sve županije u RH.

Postoji adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji u Hrvatskoj:
https://mrosp.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Socijalna%20politika/Adresari/ADRESAR%20USTANOVA,%20ORGANIZACIJA%20I%20OSTALIH%20INSTITUCIJA%20KOJE%20PRUZAJU%20POMOC,%20PODRSKU%20I%20ZASTITU%20ZRTVAMA%20NASILJA%20U%20OBITELJI.pdf

Projektne aktivnosti provode se u okviru projekta “Savjetovalište - “Klikni za sigurnost” u sklopu kojeg nudimo besplatno savjetovanje za žrtve obiteljskog nasilja uz financijsku potporu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Sadržaj dokumenta u isključivoj je odgovornosti udruge i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

__________________________________________________________________________________

Korištena literatura za izradu ovog članka:
Europska komisija (2022). Međunarodni dan žena 2022.: Komisija predlaže pravila na razini EU-a za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Pribavljeno 20.09.2022. s adrese https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_22_1533 .
Lovaković, I. (2015). Nasilje u obitelji. (Neobjavljeni završni rad). Filozofski fakultet: Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Osijek.