AMBIDEKSTER KLUB Savjetodavni i edukativni centar za djecu, mlade i obitelj

Ambidekster klub sudjeluje na konferenciji “Mreža za aktivaciju mladih” u Samoboru

Od 25. do 27. studenog, u okviru projekta “Mreža za aktivaciju mladih” je održana nacionalna konferencija “Mladi - generacija koja dolazi” u Centru za mlade Bunker u Samoboru. Konferencija je imala 8 panela, razne debate i sajam dobrih praksi s kojima su se otvorile brojne teme poput načina uključivanja mladih u procese odlučivanja, stambene ovisnosti, građanskih i socijalnih kompetencija koje utječu na aktivaciju mladih, građanski odgoj, dostupnost pouzdanih informacija mladima i slično. Brojne udruge među kojima je i Ambidekster klub su zajedno s mladima, akademskom zajednicom, predstavnicima lokalne samouprave i donositeljima odluka raspravljale o temama važnima za mlade kako bi ukazali na važnost poboljšanja njihova statusa u Hrvatskoj i važnosti njihove aktivacije. Ambidekster je sudjelovao u organizaciji 2 panela te smo dodatno gostovali na trećem panelu.

Panel “Koliko je prepoznat rad s mladima u Hrvatskoj: Tko misli da zna tko je youth worker u Hrvatskoj?” je održan 26. studenog s ciljem kritičkog osvrta na trenutnu situaciji vezano uz rad s mladima u Republici Hrvatskoj. Razgovarali smo o formalnom i neformalnom obrazovanju osoba koje rade s mladima, standardu zanimanja koji je u procesu odobrenja te smo osigurali prikaz primjera dobrih praksi u hrvatskom, europskom i međunarodnom kontekstu. Na panelu su sudjelovali: Nikolina Bertol, magistrica socijalnog rada iz Mreže udruge Zagor, Marita Grubišić-Čabo, magistrica antropologije i doktorantica sociologije iz Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, Branimira Penić, magistrica pedagogije, aktivna u nekoliko organizacija primarno Hrvatskom debatnom društvu i DrONE, Aleksandra Lera, magistrica socijalne politike iz Volonterskog centra Istra, Anamarija Sočo, magistrica sociologije te engleskog jezika i književnosti iz organizacije Status M te Martina Horvat, magistrica socijalne pedagogije iz Ambidekster kluba. Svi panelisti su se složili kako nam je potreban standard zanimanja radnik/ica s mladima, ali se otvorilo pitanje važnosti strukovnog povezivanja i postavljanja standarda od strane struke te pitanje je li dovoljan samo jedan standard zanimanja s obzirom na raznolikost poslova koji radnici s mladima obavljaju.

Drugi dan konferencije, 26. studenog, održan je panel pod nazivom “Položaj organizacija civilnog društva koje rade s mladima ili za mlade-problemi i izazovi u radu”. Cilj ove panel rasprave bio je otvoreni dijalog relevantnih dionika na temu problema Udruga koje rade s mladima i za mlade, potencijalna rješenja i primjeri iz prakse u svrhu poboljšanja položaja udruga u smislu stabilnije financijske i programske održivosti kao preduvjeti za rad s mladima i za mlade u svrhu aktivacije mladih. Na panelu su sudjelovali Miren Špek (izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima nasilja), Danijela Romić (Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru), Vanesa Šerić (predsjednica Udruge PUKS), Marta Šerić (predstavnica Udrue META i studentske udrufe EFO), Dubravko Šopar (Impress), Ivona Anić (Hrvatsko debatno društvo) te Ana Habdija Šorša (izvršna direktorica Ambidekster kluba). Panelisti su raspravili o potrebi standardizacije rada s mladima te o problemima s kojima se udruge koje rade s mladima susreću u svakodnevnoj praksi. Panelisti su se uglavnom složili oko potrebe standardizacije rada s mladima, ali su istaknuli nekoliko potencijalnih izazova vezanih uz standardizaciju. Primjerice, pitanje je tko bi točno određivao standarde za rad s mladima i što bi se dogodilo s onima koji godinama rade s mladima, imaju iskustvo i znanje, ali nemaju formalno završenu edukaciju za rad s mladima? Nadalje, panelisti su istaknuli kako se standardizacija može negativno odraziti na direktan rad s mladima, gušeći njegovu kreativnost. Međutim, Ana Habdija Šorša navodi kako su standardi rada s mladima potrebni ponajviše zbog zaštite mladih, posebice onih koji dolaze iz ranjivih skupina. Što se tiče problema s kojima se udruge susreću, panelisti su najviše isticali projektno financiranje koje sa sobom nosi nekontinuiranost u pružanju usluga za mlade, a ponekad i gubitak financija uslijed nedostatka natječaja. To za posljedicu ima i gubitak kvalitetnog, educiranog, osoblja što se može negativno odraziti na kvalitetu rada s mladima. Panelisti zaključuju kako je organizacijama civilnog društva potreba podrška koja bi osigurala stabilnost financiranja, a čime bi se osigurao kontinuitet pružanja usluga namijenjenih mladima.

Panel pod nazivom “Kompetencije koje utječu na aktivaciju mladih - građanski odgoj - (gd)jesmo li zakazali?” se održao 27. studenog s ciljem prikazivanja stanja građanskih i socijalnih kompetencija mladih, prikaza primjere dobre prakse aktivacije mladih i rasprave o preporukama za unapređenje kompetencija mladih za aktivaciju. Panelisti su istaknuli nekoliko važnih preduvjeta za aktivno uključivanje mladih u društvo. Višnja Pavlović je istaknula važnost uvođenja građanskog odgoja i davanja mogućnosti djeci da iskažu svoje mišljenje: “Želim naglasiti jedan predkorak, koje sam stekla kroz iskustvo u radu sa školama, pogotovo s učiteljima,a to je što točno znači dati glas djeci jer je to još uvijek pod ogromnim izazovom. Kako i na koji način možemo podržati djecu i mlade, odnosno koliko je važno građanski odgoj uvesti u osnovne škole kako bi djeca i mladi dobili glas. Nužno je da djeca dobiju poruku u najranijoj dobi da ono što imaju za reći je važno.”. Mirna Šostarsko je navela kako su za aktivaciju mladih bitna neformalna, zabavna druženja: „Pomoglo bi kad bi imali neka neformalna druženja gdje oni mogu doći i podružiti s vama i međusobno te na taj način da se stvori sigurni prostor za mlade… s mladima treba specifično komunicirati te im se to mora čini cool i zanimljivo kako bi se uopće priključili u neku aktivnost.”. Nikica Torbica je naglasio kako aktivnosti za mlade trebaju mladima pružiti ugodno, pozitivno iskustvo kako bi mladi dugotrajno sudjelovali u aktivnostima: „Mladi će doći, ali najbitnije je pitanje hoće li doći ponovno? To je ono najgore jer ako dođu i razočaraju se i tako kad se jednom razočaraju teško da će doći ponovno.". Na kraju treba istaknuti riječi Berta Šalaja koji je istaknuo važnost ulaganja u mlade, sada i ovdje: “Mladi su slika onoga što smo mi činili kao društvo prije 10, 20 ili 30 godina, a nismo činili dovoljno niti smo se potrudili im omogućiti oruđa za razvoj te demokratske političke kulture."

Projekt Mreža za aktivaciju mladih i konferencija koja se organizira unutar njega su financirani sredstvima Europskog socijalnog fonda.