Izvještaj s regionalne konferencije u Gospiću i preliminarni rezultati istraživanja
Objavljeno: 29.04.2021.
Aktivacija i uključenost mladih u lokalnu zajednicu
Izvještaj s regionalne konferencije u Gospiću i preliminarni rezultati istraživanja
Ambidekster klub, udruga Zamisli te mreža udruga i znanstvenih ustanova predstavili su preliminarne rezultate istraživanja o društvenom položaju i građanskom sudjelovanju mladih na regionalnoj konferenciji u Gospiću održanoj 27. travnja 2021. u Kulturno informativnom centru Gospić, Budačka 12, s početkom u 10 sati i završetkom u 16 sati. Uz predstavljanje preliminarnih rezultata istraživanja o položaju mladih u kojem su sudjelovali i mladi iz Ličko – senjske županije i Grada Gospića, okupljeni su razmijenili mišljenja o položaju mladih u Hrvatskoj kako kroz razgovor, tako i kroz interaktivne elektroničke alate. Kao ključne teme za Konferencija se zbog epidemiološke situacije održala u hibridnom obliku, s dijelom sudionika uživo te ostalima elektroničkim putem. Okupila je oko 30 sudionika, od čega najviše mladih, ali i donositelja odluka, zaposlenih u JLRS, akademske zajednice i udruga.
Martina Horvat regionalna koordinatorica iz Ambidekster kluba predstavila je tematsku mrežu, pozvala organizacije da se priključe te istaknula značaj povezivanja i zajedničkog zalaganja za kvalitetnije politike za mlade utemeljene na istraživanjem utvrđenim potrebama. Dorotea Tuškan prezentirala je preliminarne rezultate 72 fokusne grupe s ukupno 318 sudionika, dominantno mladih te onih koji rade s mladima.
Sudionici su se složili s nedovoljnom informiranošću dijela mladih te nerazvijenim vještinama za participaciju koje bi se mogle više razvijati kroz suradnju formalnog obrazovnog sustava s udrugama i i+ustanovama u zajednici. Petar Butorac, predsjednik Savjeta mladih Ličko – senjske županije, naglasio je da mladi misle da se aktivnost ne isplati i ne žele se aktivirati ako vide da ih se ne sluša i da ne mogu stvarno utjecati. Istaknuti su primjeri iz kojih je bilo vidljivo da mladi ponekad odustaju od zalaganja za promjene kada dožive da se njihov glas nije čuo ili kad se pred njih postavlja previše administrativnih prepreka. Ispred Grada su okupljene pozdravile Martina Nikšić i Lidija Mlinarić koje su opisale mogućnosti financijske podrške, ali i drugih oblika podrške koje lokalna samouprava osigurava udrugama i inicijativama. Anela Nikčević Milković s Odjela za nastavničke studije u Gospiću naglasila je važnost suradnje mladih, udruga i ustanova da zajednički pokrenu promjene.
Nikolina Svetić sudjelovala je u istraživanju i to na način da je sudjelovala u dvije fokusne grupe podijelila je svoje iskustvo naglasivši da je zadovoljna što je na taj način mogla izraziti svoje mišljenje o problemima i potrebama mladih. “Prilikom sudjelovanja u istraživanju o društvenom angažmanu mladih i organizacijama koje rade s mladima bila su nam postavljena brojna pitanja poput: “Smatraš li se aktivnim građaninom?” “Što za tebe znači biti aktivni građanin?” i sl. Od dva seta pitanja koja su nam bila postavljena, ja bih izdvojila pitanje: ”Kakvu važnost ima lokalna zajednica kada govorimo o aktivnosti mladih?” To pitanje mi je najviše ostalo u pamćenju iz razloga što mislim da bi se mi mladi najprije aktivirali u krugu lokalne zajednice jer nam je to pristupačno i donekle poznato okružje. I ja sam se sama najprije aktivirala u svojoj lokalnoj zajednici sudjelovanjem na izborima, volontiranjem u udruzi Pčelice, u okviru srednjoškolskog školovanja sudjelovala sam u Erasmusu i slično” opisala je svoje iskustvo Nikolina.
“Iz perspektive studentice, s kojim se ključnim problemima i potrebama susrećemo kao mladi građani. Tako da eto smatram da su glavni problemi s kojima se susreću mladi nemogućnost zapošljavanja, a osim toga i rješavanje stambenog pitanja te osamostaljivanje. U mom slučaju, veći dio mladenaštva mi je obilježen obrazovanjem, stoga smatram da je potrebno mladima omogućiti uz studiranje i kroz slobodno vrijeme otkriti interese i potencijale te razviti vještine i kritičko mišljenje. Također, kroz volontiranje u Pčelicama, ali i kroz studiranje, shvatila sam da postoje i ranjive supine u našem društvu, npr. osobe s posebnim potrebama, mladi s obiteljima koje muče problem, siromašno stanovništvo I druge te da je izričito važno tim osobama osigurati priliku da izraze svoje potrebe i da je glas takvih osoba jako važno čuti” istaknula je Nikolina.
U trećem panelu predstavljeni su rezultati fokusnih grupa s udrugama (83 sudionika iz 59 kroz upitnik prijavljenih udruga mladih ili za mlade) s područja RH pri čemu je najveći broj ispitanika iz Zagreba. Zaključeno je kako bi bilo dobro da se udruge statutom definiraju kao udruge za mlade zbog specifičnosti djelovanja. Nadalje, način informiranja mladih udruge provode putem web stranica, društvenih mreža (primarno FB, ali i Instagrama koji je preuzeo primat u društvenim mrežama kod mladih), javnog oglašavanja i medija, suradnje s institucijama (posebice s odgojno-obrazovnim sektorom), ali i putem preporuke i usmenog informiranja. Sumirano je kako je slaba informiranost mladih problem, a kao potencijalno rješenje pojavilo se osnivanje jedinstvene platforme za informiranje. U nastavku, naglašena je nužnost osnaživanja kapaciteta udruga kroz administrativna pojednostavljenja, promjene porezno-financijske politike, kontinuiranu financijsku podršku, dodatnu edukaciju, veći broj zaposlenih (administracija i radnici s mladima) te potreba za prostorom za provođenje aktivnosti. Nadalje, zaključeno je kako nije potrebno donošenje novog zakonskog okvira za regulaciju udruga koje rade s mladima no propisi na lokalnoj razini smatraju se nužnim. Ipak važno je ostaviti zakonsku slobodu za slobodno djelovanje udruga. Također, potrebno je definiranje standarda za rad s mladima kao i bolja suradnja udruga, odgojno-obrazovnog sustava i uprave.
U nastavku bila je otvorena rasprava iz koje se ističu zaključci kako se organizacije mladih i za mlade najčešće susreću s problemima financija i prostora te sa sustavom kvalitete koji je propisan, ali ne prati potrebe udruga i rada s mladima te loša suradnja s državnim i lokalnim vlastima. Ključ rješenja toga problema se vidi u sastancima s vlastima te promoviranju u odgojno - obrazovnim ustanovama. Nadalje, kao važne teme za rad s mladima istaknute su: građanski odgoj, medijska pismenost, spolni odgoj, mentalno zdravlje te kreativno-zabavni sadržaji. U raspravi o vještinama i znanjima koje bi radnik s mladima trebao imati istaknuto je kako formalno obrazovanje nije ključno, nego volja, otvorenost u radu s različitim skupinama mladih te iskustvo, no naglašeno je kako se specifične vještine razvijaju i potrebne su za provedbu pojedinih specifičnih aktivnosti.
Udruga Zamisli u partnerstvu s Ambidekster klubom i još 14 partnerskih udruga, Ekonomskim institutom Zagreb i Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu provodi projekt Mreža za aktivaciju mladih. Svrha projekta je izgraditi mrežu za podršku mladima u procesu uključivanja u život zajednice kako bi se poboljšala kvaliteta života mladih u Hrvatskoj. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. U sklopu ovog projekta, koji je također predstavljen na konferenciji, provodi se istraživanje osobnih razloga, ekonomskih i pravnih prilika koji utječu na aktiviranje mladih te mapiranje statusa quo unutar sektora mladih.
Uz konferenciju u Gospiću, u istom tjednu travnja organizira se dodatnih sedam (7) regionalnih konferencija po Hrvatskoj kako bi što širi krug mladih, udruga i donositelja odluka bio upoznat s rezultatima istraživanja i mogao razmijeniti mišljenje kako podržati mlade i potaknuti njihov društveni angažman.
Autorice: Martina Horvat i Višnja Katalinić