AMBIDEKSTER KLUB Savjetodavni i edukativni centar za djecu, mlade i obitelj

Značaj inovacija u području visokih tehnologija, te njihova primjena u medicini, biokemiji i brojnim drugim područjima baziranim uglavnom na prirodnim i tehničkim znanostima danas se smatra  temeljem pozitivne gospodarske perspektive neke zemlje. Znatno manje pažnje posvećuje se ulozi socijalnih inovacija, odnosno novih ideja, modela i koncepata koji nude optimalna i dugoročno održiva rješenja za sve složenije socijalne, gospodarske, ekološke i klimatske izazove s kojima je svijet suočen.

Socijalne inovacije definiraju se kao nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koje istodobno rješavaju društvene izazove, zadovoljavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne odnose među predmetnim skupinama. Socijalna inovacija može uključivati razne aspekte, kao što su: novo sudjelovanje u odlučivanju, usluge koje utječu na socijalnu situaciju posebnih ciljanih skupina (a koje se pružaju uz naplatu ili bez nje) te promjene u sustavima socijalne skrbi. Usmjerene su na prijedloge i rješenja za borbu s visokom nezaposlenošću, poboljšanje radnih uvjeta ljudi koju rade na slabo plaćenim poslovima zbog svojeg spola, dobi, socijalnog statusa ili invalidnosti i svih loših utjecaja na društvo i gospodarstvo, sada i u budućnosti. Pod socijalnim inovacijama podrazumijevaju se sve dobre ideje koje donose neku korist društvu, formalnim i neformalnim organizacijama ljudi. Budući da dolaze sa svih razina djelovanja: od pojedinaca, organizacija ili grupa, u tome je njihova osobita moć.
Na žalost veliki broj potencijalno korisnih socijalnih inovacija nikada ne uspijeva zaživjeti. Uspješna socijalna inovacija imat će realnog utjecaja jedino ako pronađe put između brojnih prepreka koje koče realizaciju njezinih punih potencijala. Tako se prepreke kreću od nedostatka interesa onih institucija koje su ključne za njezinu provedbu, čestog otpora svih koji se protive bilo kakvim promjenama, preko nedostatka financijske konstrukcije neophodne u inicijalnoj fazi implementacije nove strategije, modela ili koncepta rada.
Uvidjevši važnost socijalnih inovacija pojedine vlade i relevantne međunarodne organizacije različitom su dinamikom uključivale pitanje socijalnih inovacija kao prioritete u svoje strategije i planove rada i razvoja. U mnogim zemljama osniva se sve više centara ili instituta za socijalne inovacije, a pojedine vlade dobivaju i nove inovacijske ministarske resore. Princip povezivanja i umrežavanja kreativnih pojedinaca i njihovo povezivanje s onima koji njihove ideje mogu uspješno realizirati pokazala se kao vrlo učinkoviti model.
Zbog široke definicije tog pojma mnogi se različiti projekti mogu smatrati socijalnom inovacijom. Međutim, nije svaki novi način rješavanja socijalnih izazova ujedno i socijalna inovacija: baš kao što se tehničke inovacije smatraju inovacijama tek kad se mogu staviti na tržište, tako i socijalna inovacija mora omogućiti održivu korist svojim korisnicima.
Trenutno je socijalna inovacija točka broj jedan na dnevnom redu politike Europske unije. Strategija rasta Europa 2020. eksplicitno upućuje na socijalnu inovaciju.
Njezine dvije najvažnije inicijative jesu „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti“ i „Inovacijska unija“.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, najčešći alat kojim se dolazi do socijalnih inovacija je socijalni eksperiment. On se smatra moderanim oblikom društvenih istraživanja kojem je svrha promicanje inovacija u socijalnim politikama  koje se primjenjuju u socijalnoj zaštiti i socijalnom uključivanju.
Cilj socijalnog eksperimenta je odrediti i analizirati inovativna rješenja i povećati njihovu praktičnu primjenu na području socijalne politike s ciljem pružanja pomoći, povećanja učinkovitost tržišta rada i dodatnog poboljšati politike socijalne zaštite i uključenosti.
Eksperimentiranje u području socijalne politike omogućava prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Socijalni eksperimenti trebaju pružati inovativne odgovore na socijalne potrebe.
U početku se ovakvi projekti provode u manjem obimu obzirom da su neizvjesni njihovi učinci. Važno je socijalni eksperiment provoditi u uvjetima koji osiguravaju mogućnost mjerenja njihovih učinaka i ukoliko se pokažu učinkovitima ponavljaju se u širem kontekstu te se njihov obim povećava.

Aktualna područja socijalnog eksperimentiranja koja  podupire Europska unija su:
o    Socijalno uključivanje ranjivih skupina - primjerice Romi, migranti i njihovi potomci, beskućnici i mladi
o    Kvaliteta usluga skrbi o djeci - u velikoj mjeri je povezano s dobrobiti djece, ali i ravnopravnosti spolova, siromaštvom u kućanstvima nezaposlenih, stopom zaposlenosti, stopom prirodnog prirasta (rađanja) i dugoročnim održivim razvojem kroz podršku razvoju ljudskih potencijala.
o    Aktivno i zdravo starenje - povezano sa životnim navikama, radnim uvjetima i urbanim politikama predstavlja glavni uvjet za produljenje radnog vijeka i smanjenje troškova socijalne zaštite
o    Tranzicija iz obrazovanja u zaposlenje za mlade -višedimenzionalan politički pristup koji kombinira aktivnosti usmjerene ka obrazovnom okviru, tržištu radu i obitelji.
U aktualnoj politci EU naglašeno kako je potrebno posebnu pozornost posvetit projektima s naglaskom na socijalnu uključenost mladih.
U Ambidekster klubu se u kreiranju programa i pojekata namijenjenih mladima u riziku od socijalne isključenosti  posebna pažnju pridaje socijalnim  inovacijama i socijalnom eksperimenetiranju,  kako bi se oživotvorile i stavile u funkciju kreativni potencijali i ideje koje nastaju u sprezi samih korisnika i mladih aktivista okupljenih u Ambidekster klubu.
Znanstvena istraživanja koje provodi Ambidekster klub uz suradnji i podršku znanstvene zajednice omogućavaju polazište i referenti okvir za  kreiranje inovativnih programa i projekata za dobrobit i u suradnji s korisnicima.

"Procjena rizičnih i zaštitnih čimbenika na području grada Gospića u svrhu planiranja prevencije problema u ponašanju mladih", Gospić, 2013.
„Procjena rizičnih i zaštitnih čimbenika na području zagrebačke Dubrave u svrhu planiranja prevencije problema u ponašanju i tretmana djece i mladih“, Zagreb, 2012.
„Različiti aspekti života i socijalne uključenosti mladih u zagrebačkoj Dubravi" – rezultati istraživanja u sklopu provođenja outreach aktivnosti“, Zagreb, 2012.
"Unutarnja i vanjska slike dubrave II"– rezultati istraživanja u sklopu provođenja outreach aktivnosti“, Zagreb, 2009.
"Unutarnja i vanjska slike dubrave I"– rezultati istraživanja u sklopu provođenja outreach aktivnosti“, Zagreb, 2004.