DONIRAJTE

Ambidekster klubAMBIDEKSTER KLUB Savjetodavni i edukativni centar za djecu, mlade i obitelj

Intervju s Jovanom Petrovićem

Objavljeno: 07.04.2021.

Doprinos zaštiti ljudskih prava iz Osijeka i Tenje. 
Mlade romske aktivistinje i aktivisti govore o životu Roma u Hrvatskoj, aktivizmu i Svjetskom danu Roma 8. travnja.

Profesionalni put

Jovan Petrović (25) iz Tenje aktivist je romske nacionalne manjine za zaštitu ljudskih prava. Sebe opisuje kao čovjeka od mnogo zanata, završio je Obrtničku školu U Osijeku, smjer stolar, a kasnije i prekvalifikaciju za pomoćnog kuhara. Ali, ono što navodi da mu je promijenilo život bilo je njegovo uključivanje u civilni sektor, odnosno uključivanje u Centar za mirovne studije, Romsku organizaciju mladih i Nansen dijalog centar. Sudjelovao je na projektu „Program prakse i mentorske podrške“ koji je napisao CMS s partnerima ROM.HR, a praksu je odrađivao u NDC-u. “Program prakse i mentorske podrške” usmjeren je na podršku te osnaživanje mladih Romskih aktivistkinja i aktivista te zajednica kao i na umrežavanje Romkinja i Roma s pro-Romskim organizacijama civilnog društva s ciljem uspostave i jačanja njihove međusobne suradnje u lokalnim zajednicama za borbu protiv diskriminacije i anticiganizma kao i za bolje životne uvjete Roma u Hrvatskoj (https://www.cms.hr/hr/suzbijanje-diskriminacije/pocetak-programa-prakse-i-mentorske-podrske). Nakon ovog projekta, postaje dio tima Muzeja osobnih priča u Osijeku u kojem je radio kao asistent produkcije i koordinator kroz Muzej. Muzej prikuplja, čuva i prikazuje priče građana Osijeka, pripadnika dvadeset i dvije nacionalne manjine. Muzej osobnih priča propituje tko smo bili, kako se nosimo s onime tko smo danas i što želimo biti (https://muzejosobnihprica.com/o-muzeju/). Trenutno radi u Romskom resursnom centru u Dardi kao menadžer društvenih mreža.

Djetinjstvo i obrazovanje

Osnovnoškolskog obrazovanja Jovan se prisjeća s gorčinom i nelagodom, ali smatra kako ga je upravo to učinilo osobom kakva je danas. Pogrdna imena, fizičko nasilje i neprestano podcjenjivanje bili su njegova svakodnevica. Nije dobio potrebnu podršku od obrazovnog sustava te je i sam počeo vjerovati u grozote kojima je bio izložen. Kada se sad kao zrela i odrasla osoba vrati u taj period, shvaća kako mu je trebalo omogućiti da bude dijete i učenik, a ne predmet izrugivanja i fizičkog nasilja. Tu podršku mogao je dobiti jedino od škole i učitelja, što se nije dogodilo sve do početka srednje škole. Uz srednju školu veže pozitivna i ugodna iskustva, što bi trebalo biti omogućeno svakom djetetu u sustavu obrazovanja. Upravo u tom periodu srednje škole stekao je potrebno samopouzdanje, prijatelje i prihvaćenost od okoline što mu je omogućilo da se fokusira na formalno obrazovanje.
Tijekom odrastanja i života općenito, najveća podrška bili su mu roditelji, koji su poduzeli sve u njihovog moći kako bi ga zaštitili od zlostavljanja i pomogli mu u tom teškom periodu života.
Stereotipi i predrasude s kojima se svakodnevno susretao bili su vezanu uz higijenu, siromaštvo, pismenost i krađu. Posljedica toga nerijetko je isključenost iz grupe, diskriminacija na nacionalnoj i rasnoj razini, nemogućnost izražavanja vlastitog mišljenja i drugi problemi.

Romska kultura

Kultura Roma Bajaša kojima Jovan pripada prenosila se jedino usmenim putem zbog čega se mnogo toga izgubilo tijekom vremena. Svoj život opisuje kao spoj jezika, kultura i običaja. Kao posebne blagdane ističe Petrovo, Đurđevdan i Svjetski dan Roma, a njemu najdraži običaj je unošenje slame u kuću i očev blagoslov obitelji na romskom jeziku za vrijeme božićnih praznika. Taj običaj u njemu budi osjećaj topline i zajedništva. Jezik koji ističe kao materinji je hrvatski, a osim toga zna engleski, ponešto talijanskog i rumunjski jezik Roma Bajaša.
Romska kultura posebno se veže uz glazbu i ples što je svojevrsni poklon svijetu te ju je potrebno njegovati i sačuvati za buduće generacije. Običaje koje prema njegovom mišljenju treba mijenjati su ophođenje prema ženama, odnos prema obrazovanju i stupanje u brak u maloljetnoj dobi.

Društvena perspektiva

„Svijet je postao globalno selo, a Balkan je ostao Balkan.“ izjava je kojom Jovan opisuje današnje društvo koje se još uvijek nije u potpunosti riješilo onog što grubo možemo označiti kao „primitivizam“ i nasilje. Neki mediji i političari "bombardiraju" javnost temama koje zapravo nemaju utjecaja na naš život čime se odvraća pozornost od bitnijih problema. Primjerice, može se čuti i pročitati kako „gay populacija uništava tradicionalno viđenje obitelji“, dok se zapravo bore samo za život bez diskriminacije i pravo na ljubav. Nadalje, nije rijetkost čuti kako Romi i njihova socijalna pomoć uništavaju proračun, a ljudi na visokim pozicijama svake godine oštećuju državu za milijune.
Fokusirajući se na politike društvenog uključivanja Roma u svakodnevni život, vidljiv je napredak te je cilj i smjer daljnjeg rada jasan. Projekt poput Programa prakse i mentorske podrške Centra za mirovne studije pokazao se kao sjajan način za poticanje mladih Roma u ostvarivanju bolje karijere i uključivanje u aktivizam za zaštitu ljudskih prava.
Na samom kraju, ovaj mladić želi poručiti javnosti kako začarani krug mržnje, osuđivanja i predrasuda završava našim razumijevanjem, solidarnošću i empatijom te je svatko od nas kao pojedinac odgovoran za ostvarivanje toga.

Pogledajte digitalnu osobnu priču Jovana Petrovića (VIDEO)

FOTOGALERIJA
AMBIDEKSTER KLUB NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

IZDVOJENO

„P(r)OVJERLJIVO“ – savjetovalište za povjerljiva pitanja i provjerene odgovore

„P(r)OVJERLJIVO“ – savjetovalište za povjerljiva pitanja i provjerene odgovore

POZIV VOLONTERIMA NA UKLJUČIVANJE U AKTIVNOSTI PROJEKTA „KLIKNI ZA SIGURNOST“

Objavljeno: 09.11.2017.

POZIV VOLONTERIMA NA UKLJUČIVANJE U AKTIVNOSTI PROJEKTA „KLIKNI ZA SIGURNOST“

Priručnik "Zajedno možemo više -pojedinac u fokusu"

Objavljeno: 15.04.2016.

Priručnik "Zajedno možemo više -pojedinac u fokusu"

Pogledajte video spot za rap pjesmu "STOP nasilju

Objavljeno: 15.01.2015.